GDCK Krapina

E-mail Ispis PDF

Savjetovalište za prevenciju i smanjenje prekomjerne tjelesne težine


U velikom broju zemalja svijeta, pa tako i u Hrvatskoj, bilježi se porast zdravstvenih problema koji nastaju zbog prekomjerne tjelesne težine (povećane tjelesne težine i debljine), što pridonosi razvoju uzročno povezanih bolesti, koje spadaju među vodeće uzroke pobola i smrtnosti, a to su bolesti srca i krvnih žila, šećerna bolest i neke maligne bolesti (primjerice rak debelog crijeva).

Zbog prekomjerne tjelesne težine mogu nastati i druge kronične komplikacije, kao što su degenerativne bolesti zglobova, endokrinološki poremećaji, psihički problemi i dr.

Većina ljudi razmišlja o prekomjernoj tjelesnoj težini kao estetskom, a manje kao o zdravstvenom problemu. S povećanjem dobi i najčešće nakon tridesete godine života raste mogućnost razvoja prekomjerne tjelesne težine.

Povećanu tjelesnu težinu treba razlikovati od debljine (gojaznosti, pretilosti) koja nastaje zbog prekomjernog nakupljanja masnog tkiva u tijelu, kao posljedica povećanog unosa hrane i smanjenog utroška energije tijekom dužeg vremena. Čimbenici koji određuju ravnotežu između unosa hrane i potrošnje energije su raznovrsni te mogu biti biološki (spol i dob), genetski (nasljedne bolesti), stečeni (primjerice nuspojave lijekova) i dr. Jednom uspostavljena neravnoteža energije zbog nakupljenog masnog tkiva u organizmu teži održavanju postojećeg stanja, pa se debljina smatra kroničnom bolešću koju treba liječiti.

Razvojem suvremenog društva mijenjaju se obilježja prehrane konzumiranjem takozvane “brze hrane” niskih bioloških vrijednosti. Redoviti obroci mješovite (kuhane) hrane i biološki vrijednih namirnica (primjerice voće, povrće, maslinovo ulje, riba i dr.), čime se osigurava pravilna prehrana, sve su rjeđe zastupljeni. Različiti oblici društvenog ponašanja i vrijeme provedeno izvan obiteljskog doma također utječu na prehrambene navike svih dobnih skupina, posebice mlađih naraštaja.

Unatoč mnogim teorijama o uzrocima debljine, čak i osobe sklone debljanju mogu održati normalnu tjelesnu težinu ako ne jedu više hrane nego što je organizmu potrebno. Energetska ravnoteža temeljno je načelo za kontrolu tjelesne težine prema kojoj kalorijska vrijednost unesene hrane mora biti jednaka potrošnji energije kako ne bi došlo do povećanja tjelesne težine.

U jednom danu potrebno je unijeti onoliko kalorija koliko će se energije toga dana potrošiti, premda godišnje doba ili klimatski uvjeti (primjerice zimsko vrijeme) mogu zahtijevati različiti unos kalorija.

U pravilu bi svaka osoba, pa i ona s prekomjernom tjelesnom težinom, trebala jesti tri glavna i dva manja međuobroka, odnosno pet obroka dnevno (kultura zdrave prehrane), pri čemu bi najobilniji trebao biti jutarnji, nešto manje obilan podnevni, a najmanje obilan večernji obrok. Osobe s prekomjernom tjelesnom težinom najčešće jedu jedan do dva obroka dnevno.

Najvažnije je jesti raznoliku hranu i namirnice visokih bioloških vrijednosti, a izbjegavati namirnice visokih energetskih vrijednosti. Ne smije se zaboraviti kako osim hrane deblja i piće. Nepravilna prehrana utječe na razvoj povećane tjelesne težine i debljine. Promjenom loših prehrambenih navika može se utjecati na smanjenje i održavanje tako smanjene tjelesne težine.

Redovita tjelesna aktivnost ima dokazani učinak na očuvanje i unapređenje zdravlja, ali razvoj suvremene mehanizacije i automatizacije dovodi do promjena u načinu života. Tjelesna aktivnost sve je manje svakodnevno zastupljena u navikama velikog broja osoba.

Uobičajeni pokazatelj za ocjenu stanja uhranjenosti organizma kod odraslih osoba je indeks tjelesne mase (ITM) kojime se želi procijeniti razina rizika od razvoja bolesti zbog prekomjerne tjelesne težine. ITM se određuje na temelju visine i težine prema spolu te izračunava tako da se tjelesna težina (TT) izražena u kilogramima podijeli s kvadratom visine (V) u metrima (kg/m2). Kod odraslih osoba s normalnom tjelesnom težinom vrijednost ITM se kreće od 18,5 do 25 (za žene od 19 do 24 i za muškarce od 20 do 25). Osobe s vrijednostima ITM od 25 do 30 imaju povećanu tjelesnu težinu, dok ITM viši od 30 označava debljinu. Za djecu se primjenjuju drugačije tablice standardnih vrijednosti prema težini, visini, spolu i dobi.

Za određivanje stupnja debljine od velikog je značaja utvrditi o kojem obliku (tipu) debljine se radi.

Ako je masno tkivo raspoređeno najvećim dijelom u području bokova i stražnjice radi se o ginoidnom tipu, koji je karakterističan za žene (izgled kruške). Ako se masno tkivo najvećim dijelom nalazi u području trbuha, radi se o androidnom tipu koji je opasniji i karakterističan je za muškarce (izgled jabuke).

Razina rizika od razvoja metaboličkih komplikacija i daljnje potrebe za zdravstvenom intervencijom procjenjuju se na temelju opsega struka koji se mjeri u visini pupka, odnosno na sredini okomite linije između donjeg ruba rebara i gornje prednje koštane izbočine zdjelice. Opseg struka veći od 80 cm kod žena i 94 cm kod muškaraca ukazuje na povećani rizik od nastanka metaboličkih komplikacija (osobito šećerne bolesti tipa 2 i kardiovaskularne bolesti), čak i kod osoba koje imaju normalni ITM. Za djecu još ne postoje takvi standardi.

 

Gradsko društvo Crvenog križa Krapina u 11. mjesecu 2011. godine otvorilo je Savjetovalište za prevenciju i smanjenje prekomjerne tjelesne težine.

 

CILJ PROJEKTA

smanjiti utjecaj promjenjivih rizičnih čimbenika koji dovode do

povećanja tjelesne težine

 

 

SVRHA PROJEKTA

promicanje i primjena znanja o važnosti normalne tjelesne težine

 

Savjetovalište je otvoreno četvrtkom od 07.00 do 15.00 sati u prizemlju zgrade Magistratska 12.

 

U sklopu Savjetovališta organiziraju se akcije mjerenja krvnog tlaka, šećera u krvi, akcije mjerenja tjelesne težine, tjelesne visine, određivanje indeksa tjelesne mase, zdravstveno odgojna predavanja i tribine (prema tematskim cjelinama), radionice i tečajevi o prehrani, radionice i tečajevi o tjelesnoj aktivnosti i dr.